preskoči na sadržaj
Fotometrija

Tijekom online nastave maturanti su morali istražiti kako se osvijetljenost mijenja s udaljenošću. Istraživanje je učinjeno pomoću aplikacije phyphox. Na slijedećoj poveznici pogledajte kako je to učinio učenik Domagoj Radošević.

https://cutt.ly/2nh96sC

Uredio: Petar Jelača

Elektromotor

Na slijedećoj poveznici pogledajte video u kojem nam učenica  Luce Petrinić opisuje izradu elektromotora.
https://bit.ly/3g4P4xY

Objavio: Petar Jelača

Termodinamika u kuhinji

Učenički istraživački zadatak tijekom online nastave bio je ispeći kolač i pritom opisati pečenje kolača kroz prizmu fizike.
Na slijedećoj poveznici pogledajte Maritein istraživački rad i recept.

https://bit.ly/3wPTIXK


Uredio: Petar Jelača

Apsorpcija WI-FI signala

Na slijedećoj poveznici pogledajte istraživanje učenika Domagoja Radoševića, Zadatak je bio istražiti koje vrste materijala i koliko apsorbiraju WI-FI signal.
https://bit.ly/3yWfD12

Uredio: Petar Jelača

Fizika u gradu Rijeci

Na slijedećim poveznicama pogledajte kako su fiziku u gradu Rijeci i povezanost grada s fizikom objasnili učenici 1.4 razreda.

http://bit.ly/FizikauRijeci1

http://bit.ly/FizikauRijeci2

http://bit.ly/FizikauRijeci3

http://bit.ly/FizikauRijeci4

https://youtu.be/v_6-iBmh1bE

https://youtu.be/eJp7K5eDUSE

 

Objavila: Patricija NIkolaus, prof.

Ruđer Bošković

 Na poveznici pogledajte plakat o Ruđeru Boškoviću kojega je izradio učenik Hrvoje Šokota iz 4.5 razreda. http://bit.ly/Bošković 

 

Objavila: Patricija Nikolaus, prof.

Muon g-2 eksperiment

Muon g-2 eksperiment je eksperiment izveden u Fermilabu u New Yorku, čiji cilj je izračunavanje anomalnog magnetskog momentuma, odnosno g-faktora muona te uspoređivanje novih rezultata mjerenja sa starim rezultatima mjerenja dobivenim u Brookhavenu te sa rezultatima koje je moguće izračunati preko standardnog modela kvantne elektrodinamike (QED). QED je relativistička kvantna teorija koja opisuje kako eletkromagnetska sila djeluje na čestice sa električnim nabojem. Uz pomoć te teorije se računa g-faktor za elektron koji je iznimno precizan. Stoga se pretpostavilo, ako je toliko precizan za elektron trebao bi biti i za ostale čestice poput muona.

Što je muon?

Muon je subatomska čestica poznata kao „teži rođak elektrona“. Masa mu je 206.7 puta veća od mase elektrona te ima isti spin i naboj kao elektron. Tijekom raspada, u samo 2 μs, od njega nastaje elektron. Obzirom da muon ima spin i naboj on se ponaša kao magnet (dipol) i ima magnetski momentum koji je, koristeći se QED, izračunat i iznosi 1.00116591803.  

Najveću anomaliju predstavlja g-faktor. U najjednostavnijem slučaju interakcije elektrona, koji je prikazan Feynmanovim dijagramom na slici 1, g-faktor iznosi 2.

Naime, postoji više slučaja u kojima je g-faktor veći od 2 za vrlo mali postotak. Odtuda potječe naziv eksperimenta g-2. To ime se referira na malu razliku između magnetskoga momentuma muona i idealnog momentuma elektrona. Unatoč tome što su elektroni i muoni isti po naboju i spinu oni nemaju isti g-faktor. Znanstvenici se nadaju da je to zato što muon ima veću masu od elektron iz čega slijedi veća vjerojatnost dolaska u kontakt s nečime iz prirode. Možda se to odnosi na virtualne čestice, a možda na nešto nama nepoznato. Ta teza je bila povod za daljnja istraživanja muona.

Kako je sve počelo?

U 2001. godini u Nacionalnom laboratoriju Brookhaven u Chicagu proveden je eksperiment Muon g-2. Njime je izmjeren magnetski momentum muona u iznosu od 1.00116592091, što se razlikuje od predviđene teoretske vrijednosti.           

 Razlika između navedenih dviju vrijednosti može značiti sljedeće:

a) ili postoji greška u računu ili mjerenju

b) ili u prirodi postoji nešto što djeluje na muon, a što nije uzeto u obzir tijekom računanja, tj. postoji šansa da je otkriveno nešto novo.

Da bi to nazvali otkrićem, prazninu koju možemo vidjeti na slici 2, treba puno preciznije odrediti.    

Kako bi dobili preciznije rezultate i saznali radili se doista o otkriću, znanstvenici su u 2013. odlučili premjestiti g-2 detektor iz Brookhavena u Fermilab.   

g-2 detektor

- niz magneta posložen u krug koji teži 17 tona i ima promjer od 15 metara

-u Fermilabu je dobio mnoge nadogradnje zbog čega je 4 puta više precizniji nego što je bio u Brookhaven

 -bilo je potrebno četiri godine da se sagradi i jedna godina da se prikupe svi podaci koji su potrebni za provođenje eksperiment

 -znastvenici planiraju provesti ukupno 5 mjerenja prije 2022.   

-u mjerenju je sudjelovalo preko 200 znanstvenika iz 35 institucija iz 7 zemalja (slika 3. i slika 4.)