preskoči na sadržaj
Karlo &Karlo iz 1.5 pozivaju sve osmaše da upišu GAM

Na sljedećoj poveznici pogledajte video učenika 1.5 razreda kojim promoviraju školu.

https://bit.ly/PromoGam

 

Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik

Hodajući konjić

Za vrijeme nastave na daljinu učenici 1.5 i 2.5 razreda dobili su zadatak da izrade hodajućeg konjića u nastavku pogledajte neke od njihovih uradaka i pokušajte sami izraditi svog uz upute koje su vam dali.

https://bit.ly/Hodajuci_konjic

https://bit.ly/Hodajuci_konjic1

https://bit.ly/Hodajuci_konjic2

 

Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik

 

Elektroskop

Elektroskop

Što je elektroskop?
Elektroskop je uređaj koji služi za prepoznavanje električki nabijenih tijela.


Princip rada elektroskopa.
Sastoji se od kućišta (najčešće metalnoga) i metalne šipke koja na jednom kraju (izvan kućišta) ima metalnu kuglu ili pločicu, a na drugome (u kućištu) obješena dva tanka metalna listića. Šipka je na kućište pričvršćena s pomoću izolatora. Ako se kuglica elektroskopa dodirne nekim naelektriziranim tijelom, šipka će se nabiti elektricitetom, pa i listići na njezinu kraju. Budući da su listići nabijeni istom vrstom elektriciteta, međusobno će se odbijati i razmaknuti. Razmak listića to je veći što je veća količina naboja dovedena na kuglicu elektroskopa.


  

 

 

Slika 1. Elektroskop i njegovi dijelovi

 

 

 

 

Kako sam napravio vlastiti elektroskop?

Ovdje ću opisati kako sam napravio svoj elektroskop.

Materijali koje sam koristio: 40-50 centimetara bakrene žice, staklenka, komad plastike veličine kao otvor staklenke, malo izolir trake, slamku, komad aluminijske folije.

Postupak izrade:
1. Skinuo sam izolaciju s bakrene žice
2. 80%-85% bakrene žice sam spiralno zavio
3. Izrezao sam od plastike poklopac koji je dovoljno velik da prekrije otvor staklenke
4. Probušio sam u poklopcu rupu na sredini i kroz nju provukao slamku koju sam odrezao na dužinu od 7-8 centimetara (slamku sam provukao tako da su 3.5 - 4 centimetra sa svake strane poklopca)
NAPOMENA: Treba paziti da rupica u poklopcu ne bude prevelika jer u tom slučaju slamčica neće stajati u mjestu, tj. propadat će kroz poklopac kada se poklopac okrene horizontalno
5. Izrezao sam dva komada aluminijske folije dimenzija 1.5x3 centimetara i na vrhovima izbušio malu rupicu
6. Bakrenu žicu sam provukao kroz slamku koja se nalazi na poklopcu i dodatno je pričvrstio pomoću izolir trake
7. Na kraju bakrene žice koja nije spiralno zavinuta sam napravio malu kukicu lagano iskrivivši kraj žice
NAPOMENA: Treba uzeti u obzir da strana žice na kojoj se nalazi kukicu ne bude preduga jer će na nju doći aluminijski listići koji ne smiju dodirivati dno staklenke
8. Aluminijske listiće sam prislonio jedan na drugog i kroz rupicu ih objesio na kukicu bakrene žice
9. Poklopac (sa slamkom kroz koju prolazi bakrena žica) sam stavio na staklenku tako da spiralno zavijeni dio bakrene žice bude izvan staklenke
10. Ako konstrukcija nije stabilna, dodatno je učvrstiti izolir trakom

                                                                                                  Slika 2.  Moj elektroskop

Izvedimo pokus.

Uzmimo balon i s njime protrljajmo po kosi, zatim balon prinesemo našem elektroskopu. Što zapažamo?

Trljanjem balona o kosu, na balonu se nakupi višak elektrona. Kada se negativno nabijeni balon približi zavinutom dijelu bakrene žice, elektroni iz zavijenog dijela žice „pobjegnu “ na aluminijske listiće. Pojava kad dolazi do preraspodjele naboja na listićima,a ne dolazi do dodira među tijelima, se naziva električna influencija. Obzirom da se raznoimeni naboji privlače, približavanjem negativno nabijenog balona, bakrena žica želi na dijelovima bliže balonu biti što pozitivnija pa elektroni „bježe“ što dalje, u ovom slučaju, na dno žice pa na aluminijske listiće. Na oba listića su sad elektroni, tj. nabijeni su negativno, pa se međusobno razmiču jer se istoimeni naboji odbijaju.

Antonio Maračić 2.5

Nakon što ste izradili vlastiti elektroskop poigrajte se s njim uz pomoć Listića koji je osmislila Leonarda Lovrić učenica 2.5 razreda.

https://bit.ly/Elektroskop_listic

 

 

Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik

Samoindukcija

Pogledajte kako su učenici 3.5 razreda Andrey Tolstikov i Leo Tijanić objasnili samoindukciju.

https://bit.ly/Samoindukcija

 

Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik

Hologrami

Dragi učenici, 

u nastavku pogledajte videa o izradi i načinu rada holograma kojeg su napravili učenici 4.4 i 4.5 razreda.

https://bit.ly/Hologrami

 

Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik

Nauči Fiziku na šaljiv način sa Naomi Kombol

Dragi učenici ,

u sljedećim videima Naomi vas vodi u čaroban svijet fizike na maštovit i šaljiv način. Svakako pogledajte.

 

https://bit.ly/Tlak_Naomi

https://bit.ly/Toplinski_stroj_Naomi

https://bit.ly/Galilejeve_transformacije_N

https://bit.ly/Uzgon_Naomi

https://bit.ly/EMValovi_Naomi

https://bit.ly/Hologram_Naomi

 

Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik

 

Zvuk

Dragi učenici u nastavku pogledajte kako su se učenici 3.4 i 3.5 razreda zabavljali učeći o zvuku 

https://bit.ly/Matko_svira

https://bit.ly/Noa_Kes

https://bit.ly/Ivan_Jurlina

https://bit.ly/Tea_Francic

https://bit.ly/Emanuel_Pistan

Ili možete naučiti nešto o probijanju zvučnog zida iz prezentacije koju je za vas pripremio Andrej Medvedić

https://bit.ly/Medvedic_ppt

 

Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik

 

 

Zanimljiva fizika

 

Fenomeni u fizici

                                      Benjamin Jakupović, 3.5

 

Fizika je jedan od najvažnijih prirodnih znanosti u svijetu zbog jednog razloga, ona pokušava objasniti kako svijet funkcionira. Pritom se otkrivaju neke zanimljive pojave koje ponekad izgledaju kao i da "krše" osnovne zakone fizike. U ovom članku ću prikazati i objasniti 4 zanimljiva fenomena iz svijeta fizike.

1. Leidenfrostov efekt

Kada se neka kap  tekućine (npr. vode )  stavi u dodir s nekom masom (npr tava) koja je zagrijana znatno iznad vrelišta te tekućine, kapi će klizati po masi  neko vrijeme prije nego što ispare. To je Leidenfrostov efekt. Efekt se može  vidjeti na ovom linku :https://youtu.be/mZenCYF1IpM .

Razlog zbog kojeg se to dešava je  visoka temperatura(daleko iznad vrelišta tekućine ). Nakon što kap dotakne masu znatno iznad njenog vrelišta, dno kapi naglo ispari i stvori oblak  koji djeluje kao toplinski izolator za ostatak kapi koji usporava njezino isparavanje i na tom oblaku kap zapravo "lebdi". Na slici ispod se može vidjeti ono što je objašnjeno iznad: 

Taj efekt djeluje samo ako je ta masa znatno toplija od vrelišta tekućine. Ako je masa jednako topla kao i vrelište, kap tekućine će samo ispariti.

2. Mpemba efekt

Efekt u prirodi kada se isti volumen tople vode zamrzne brže nego isti volumen hladne vode. Taj efekt je prvi primjetio Aristotel u 360-im pr. Kr. Kasnije je jedan student Mpemba slučajno "otkrio" taj efekt u 1960-ima pa je zajedno s profesorom fizike Dr. Osborneom pokušao pronaći objašnjenje. Nije točno poznato zašto se to dešava, ali postoji više teorija. Prva je da topla voda ispari, zbog čega ostaje manja masa vode u posudi pa se ona brže zaledi (  onda je masa leda nastalog iz tople vode manja nego masa drugog leda). Ta teorija ne pojašnjava taj efekt jer se efekt dešava i u  zatvorenim posudama(bez gubitka mase). Druga teorija je utjecaj okoline (objašnjena na primjeru hladnjaka). Nakon što se dvije čase s vodom(jedna topla, a druga hladna) stave u hladnjak, toplija čaša će rastopiti sloj leda koji se nalazi na podlozi pa će topla voda imati bolji kontakt s hladnjakom (kondukcija) pa će se brže hladiti. Treća teorija je da postoji plin koji ispari iz vode(nakon prokuhavanja) pa zato toplija voda više i brže pothladi nego hladna voda, ali je pokusima dokazano da ta teorija nije postojana.

Ukratko, ne zna se zašto se Mpemba efekt događa.

 

3.  Zašto nam se čini da je hladnije kada puše vjetar?

Percepcija temperature je vrlo subjektivna tako da svaka osoba osjeti temperaturu na drugačiji način, ali svi će reći kako je vani hladnije kada puše vjetar. To zapravo nije tako. Kada puše vjetar, osobe osjete stvarnu temperaturu zraka, a ne onu za koju misle da je stvarna. Razlog tome je što ljudi zrače toplinu i kako se tijelo grije, stvara se sloj zagrijanog zraka oko osobe(to zapravo služi kao izolator kako ne bi gubili toplinu). Kada puše vjetar, taj zagrijan sloj zraka se ne može stvoriti jer se zrak oko osobe stalno kreće tako da se onda ne osjeti temperatura zagrijanog sloja zraka(ona za koju mislimo da je stvarna), nego ona stvarna temperatura zraka.

4.  Granularna konvekcija (znan kao Brazil nut effect)

To je jedan od efekata prisutnog u svakodnevnom životu(npr. muesli). On opisuje pojavu kada granularan(zrnati) materijal koji je podvrgnut vibracijama prikazuje ponašanje slično fluidima. Zove se Brazil nut effect ako postoje čestice različitih veličina. U takvim smjesama najveće čestice završe na površini granularnog materijala(nakon vibracija). Jedno od objašnjenja zašto veće čestice dođu na površinu je to da prilikom vibracije, sve čestice titraju(uključujući male i velike). Budući da se manje čestice lakše kreću kroz materijal, one popune prostor na kojem se nalazila veća čestica pa se veća čestica ne može vratiti u početni položaj nego je sada na položaju višem od početnog.

Na slici ispod se može vidjeti Brazil nut effect.

                                                                                                        (prsc https://www.nature.com/articles/429352b/figures/1 )

Ovo su neke od pojava iz svijeta fizike čija se prisutnost može vidjeti svaki dan u okolini. Iako se stalno događaju oko nas ne može se potpuno precizno odgovoriti zašto se ovakvi fenomeni događaju(npr Mpemba efekt). Također ovo nisu jedini fenomeni koji ostaju neistraženi ili čak uzeti "zdravo za gotovo". Stvaranjem grane kvantne fizike pojavilo se još mnogo fenomena koji još do dan danas ostaju djelomično do potpuno neobjašnjeni( npr. quantum tunneling: on objašnjava prijelaz subatomske čestice iz jednog mjesta na drugo preko barijere ).

 

 

Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik




preskoči na navigaciju